“Takeshima Ikken” (Slučaj Takeshima)

1． Dobivanjem dozvole za plovidbu do otoka Utsuryo, obitelji Ohya i Murakawa iz Yonaga razvijale su gotovo sedam godina svoj monopol, bez ikakvih uplitanja sa strane.

2． Kada je obitelj Murakawa 1692. godine plovila prema otoku Utsuryo, naišli su na mnoštvo Korejaca koji su ribarili na otoku. Sljedeće godine i obitelj Ohya također je naišla na nekoliko Korejaca na otoku i dvojicu njih, Ahn Yong-boka i Pak Eo-Doona, poveli su natrag do Japana. U to vrijeme korejska kraljevska dinastija zabranila je pripadnicima svog naroda putovati na otok Utsuryo.

3． Prema zapovjedi šogunata koji je postao upoznat sa situacijom, područje Tsushima (koje je služilo kao točka komunikacije s Korejom u Edo razdoblju) vratilo je Ahna i Paka Koreji i započelo je pregovore s Korejom zahtijevajući da Koreja zabrani svojim ljudima plovidbu do otoka Utsuryo. Ipak, došlo je do sukoba mišljenja oko dodjele prava i pregovorima nije postignut nikakav dogovor.

4． Po primitku obavijesti područja Tsushima o neuspjehu pregovora, šogunat je u siječnju 1696. odlučio zabraniti plovidbu do otoka Utsuryo prepoznajući kako ne bi bilo mudro kompromitirati dobrosusjedske odnose radi relativno malog neprofitabilnog otoka na kojem nema naseljenih Japanaca i koji je bliži Korejskom poluotoku nego li provinciji Hōki u prodručju Tottori. Stoga je zabrana plovidbe do otoka Utsuryo trebala biti dostatna obzirom da otok nije bio pripojen Japanu. Šogunat je obavijestio prodručje Tottori da je od tog trenutka za Japance plovidba do otoka Utsuryo bila zabranjena, te je naredio području Tsushima da o toj odluci obavijesti Koreju. Niz pregovora koji se tiču dodjele prava nad otokom Utsuryo opće je poznat kao „Takeshima Ikken“ (slučaj Takeshima).

5． Ipak, plovidba do Takeshime nije zabranjena. To jasno pokazuje da je Japan već tada prepoznavao Takeshimu kao svoj teritorij.

Izjava Ahna Yong-Boka i novonastala pitanja

1． Ahn Yong-Bok se vratio u Japan nakon što je šogunat zabranio plovidbu do otoka Utsuryo, nakon čega je vraćen u Koreju gdje je podvrgnut ispitivanju od strane korejskih službenika radi povrede zabrane plovidbe do otoka Utsuryo. Izjavu koju je tom prilikom dao Ahn Republika Koreja danas koristi kao jedan od temelja za potraživanjem suvereniteta nad Takeshimom.

2． Sukladno dokumentima kojima raspolaže Republika Koreja, Ahn Yong-Bok je kazao da je za vrijeme boravka u Japanu 1693. godine primio dokument šogunata Tokugawa kojim su otoci Utsuryo i Takeshima priznati kao korejski teritoriji, no upravitelj područja Tsushima taj mu je dokument oduzeo. Ipak, pregovori Japana i Koreje o ribolovu oko otoka Utsuryo tek su započeli 1693. kada je Ahn odveden u Japan a potom vraćem u Koreju preko područja Tsushima. Drugim riječima, 1693. godine kada je Ahn stigao u Japan šogunat Tokugawa mu ne bi predao dokument kojim bi se priznavalo potpadanje otoka Utsuryo i Takeshima pod korejski teritorij, što ustvari nikad nije ni učinjeno.

3． Štoviše, dokumenti kojima raspolaže Republika Koreja govore da je Ahn Yong-Bok tijekom boravka u Japanu 1696. kazao da je vidio mnoge Japance na otoku Utsuryo. Ipak, njegov posjet Japanu dogodio se nakon što je šogunat odlučio izdati zabranu plovidbe do otoka Utsuryo, pa stoga ni obitelj Ohya ni obitelj Murakawa u to vrijeme nisu plovile prema tom otoku.

4． Zapisi koji se vežu uz Ahn Yong-Boka u dokumentaciji kojom raspolaže Republika Koreja temelje se na izjavama koje je dao za vrijeme ispitivanja po povratku u Koreju, a nakon putovanja kojima je prekršio javnu zabranu iz 1696. U njegovim izjavama ima mnogo nedoslijednosti uključujući i gore navedenu, no Republika Koreja ih svejedno koristi kao jednu od temeljnih tvrdnji pri potraživanju suvereniteta nad Takeshimom.

• Q&A 3. Kakva je Ahn Yong-Bok bio osoba?