• U međunarodnom pravu, ima li geografska udaljenost otoka od državnog teritorija ikakvu važnost po pitanju suvereniteta nad tim otokom?

• Spominje li se Takeshima u korejskim povijesnim dokumentima ili starim zemljovidima Republike Koreje?

• Kakva je Ahn Yong-bok bio osoba?

• Postoje li ikakvi dokazi da je otočje bilo u posjedu Koreje prije no što je Vlada Japana pripojila Takeshimu 1905. godine?

• Je li Takeshima uključena u “teritorije koje je Japan zauzeo nasilnim putem” prema Kairskoj deklaraciji?

• Je li Takeshima izdvojena iz teritorija Japana od strane vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga nakon Drugog svjetskog rata?

Pitanje 1. U međunarodnom pravu, ima li geografska udaljenost otoka od državnog teritorija ikakvu važnost po pitanju suvereniteta nad tim otokom?

Republika Koreja navodi da geografska blizina Takeshime i otoka Utsuryo dokazuje da je Takeshima geografski dio otoka Utsuryo. Ipak, u međunarodnom pravu geografska udaljenost kao takva nema nikakvu važnost po pitanju teritorijalnog suvereniteta. Takvo razumijevanje proizlazi iz prijašnjih odluka koje su donijeli međunarodni sudovi. Naprimjer, kada su se 1920. godine SAD i Nizozemska sporile oko suvereniteta nad otokom Palmas, arbitražni sud je presudio: „Načelo blizine, kao pretpostavka teritorijalnog suvereniteta, nema temelja u međunarodnom pravu...“ Nadalje, u nedavnoj presudi u slučaju koji se tiče teritorijalnog i pomorskog spora između Nikaragve i Hondurasa u Karipskom moru (2007.), ICJ nije prepoznao geografsku blizinu koju je Nikaragva zagovarala kao element koji bi odredio suverenitet nad pomorskim značajkama spornog područja. Štoviše, u slučaju koji se tiče spora nad otocima Ligitan i Sipadan između Indonezije i Malezije (2002.), ICJ je odbio tvrdnju Indonezije da ta dva otočića pripadaju otoku nad kojim suverenitet nije bio sporan, a od kojeg su udaljeni 40 nautičkih milja.

Pitanje 2. Spominje li se Takeshima u korejskim povijesnim dokumentima ili starim zemljovidima Republike Koreje??

A2Ne. Iako Republika Koreja tvrdi da je otok Usan koji se spominje u njihovim povijesnim dokumentima zapravo Takeshima, ne postoje temelji za takve tvrdnje.

Povijesni dokumenti koje Republika Koreja navodi kao dokaz:

Koristeći povijesne dokumente Republika Koreja tvrdi da saznanja o otocima Utsuryo i Usan postoje stoljećima, te da je otok Usan ustvari Takeshima. Međutim, nisu pronađeni nikakvi dokazi koji bi išli u prilog tvrdnjama Republike Koreje da je otok Usan koji se spominje u korejskim povijesnim dokumentima zapravo današnja Takeshima.
Naprimjer, Republika Koreja navodi da se otoci Usan i Utsuryo spominju u Sejong Sillok, Jiriji (Geografsko poglavlje Anala vladavine kralja Sejonga, 1454.) i Sinjeung Dongguk Yeoji Seungnam (Dopunjeno i prošireno izdanje geografskog istraživanja Koreje; 1531.) s opisom lokacije u moru istočno od prefekture Uljin, što znači da je taj otok Usan ustvari Takeshima. Ipak, Sejong Sillok, Jiriji napominje da je „u Shilla razdoblju bio znan kao provincija Usan. Poznat je i kao otok Utsuryo. Površina mu je stotinu kvadratnih rija.“ (新羅時称于山国一云欝陵島地方百里), dok se u Sinjeung Dongguk Yeoji Seungnam spominje ovako: „Po jednoj teoriji, Usan i Utsuryo su ustvari jedan te isti otok. Njegova površina je stotinu kvadratnih rija. (一説于山欝陵本一島地方百里).
Ovi zapisi ne sadrže ništa specifično o otoku Usan; oni sadrže samo zapise vezane uz otok Utsuryo. Također, postoje korejski dokumenti koji jasno ukazuju na to da otok Usan nije današnja Takeshima. Naprimjer, svezak 33 Anala kralja Taejonga koji se odnosi na razdoblje veljače 17. godine njegova kraljevanja (1417.) sadrži izjavu da se „kraljevski inspektor Kim In-u vratio s otoka Usan i donio lokalne proizvode kao danak, uključujući velike bambuse […]. Doveo je i trojicu stanovnika tog otoka. Na otoku je živjelo otprilike petnaestak obitelji, svukupno 86 muškaraca i žena.“ (按撫使金麟雨還自于山島獻土産大竹水牛皮生苧綿子撿撲木等物且率居人三名以来其島戸凡十五口男女并八十六) Međutim, na Takeshimi nema bambusa, niti bi 86 ljudi moglo tamo živjeti.
Republika Koreja tvrdi da se u Dongguk Munheon Bigo (Referentna zbirka dokumenata o Koreji, 1770.) i ostalim dokumentima navodi da su „Utsuryo i Usan područja koja pripadaju provinciji Usan, a Usan se u Japanu naziva Matsushima“, no ovi se zapisi iz 18. st. ili kasnije temelje na nepouzdanim izjavama čovjeka imenom Ahn Yong-bok koje je 1696. godine nezakonito ušao u Japan (vidi Pitanje i odgovor (3)). Usto, iako su kroničari dokumenata 18. i 19. st. možda zapisali „Usan se u u Japanu naziva Matsushima“, to ne znači da je „Usan“ koji se spominje u Sejong Sillok Jiriji (Geografsko poglavlje Anala vladavine kralja Sejonga) iz 15. st. ili u Sinjeung Dongguk Yeoji Seungnam (Dopunjeno i prošireno izdanje geografskog istraživanja Koreje) iz 16. st. zaista Takeshima.

Povijesni zemljovidi koje Republika Koreja navodi kao dokaz*:

Republika Koreja također tvrdi da korejski zemljovidi iz 16. st. prikazuju Takeshimu kao otok Usan, no otok Usan koji se javlja na korejskim zemljovidima nije Takeshima.
* Važno je spomenuti da se zemljovidi koji nisu vezani uz sporazume u međunarodnom pravu ne promatraju kao temelj potraživanju teritorija, a čak i zemljovidi koji jesu vezani uz sporazume imaju tek dopunsko značenje obzirom da je namjera potpisnika sporazuma sadržana u glavnom tekstu.
Naprimjer, zemljovid pod nazivom „Zemljovid osam korejskih provincija“ koji se nalazi u Sinjeung Dongguk Yeoji Seungnam (Dopunjeno i prošireno izdanje geografskog istraživanja Koreje) prikazuje dva otoka: otok Utsuryo i „otok Usan“. Ako pretpostavimo da je „otok Usan“ Takeshima kako to tvrdi Republika Koreja, tada bi taj otok trebao biti prikazan kao otok puno istočnije i mnogo manji nego otok Utsuryo. Međutim, „otok Usan“ se na ovom zemljovidu nalazi između Korejskog poluotoka i otoka Utsuryo i veličinom je jednak otoku Utsuryo. Stoga je „otok Usan“ na Zemljovidu osam korejskih provincija ili otočje Utsuryo prikazano kao dva otoka ili neki nepostojeći otok, ali nije Takeshima koja se nalazi puno istočnije od otoka Utsuryo.

Na zemljovidima Koreje koji potječu iz 18. st. otok Usan se pojavljuje istočno od otoka Utsuryo. Ipak, taj otok Usan nije Takeshima.
Naprimjer, na zemljovidu otoka Utsuryo koji se povezuje s inspekcijskom turom Bak Seok-changa otoka Utsuryo godine 1711., „otok Usan“ prikazan je istočno od otoka Utsuryo, no postoji zabilješka koja kaže „tzv. otok Usan, polja haejang bambusa.“ Spomenuti haejang bambus ili „Simonov bambus“ je vrsta bambusolike trave, no na stjenovitom otočju Takeshime takva vegetacija ne može rasti pa stoga taj otok Usan ne može biti Takeshima. Važno je spomenuti da haejang bambus raste na otoku Jukdo*, a to je otok otprilike 2 km udaljen istočno od otoka Utsuryo. To upućuje na zaključak da je „otok Usan“ prikazan na Zemljovidu otoka Utsuryo ustvari Jukdo.
*Jukdo je otočić otprilike 2 km istočno od otoka Utsuryo

Poznati korejski kartograf Kim Jenog-ho iscrtao je 1834. zemljovid zvan Cheonggudo, a koji istočno od otoka Utsuryo prikazuje dug, uzak otok imenom „Usan“.
Ovaj zemljovid sadrži oznake udaljenosti na sve četiri strane (jedna oznaka udaljenosti je deset korejskih rija, što je otprilike 4 km), tako da su udaljenosti jasno označene. Sukladno činjenici da je prikazani otok samo 2 ili 3 km udaljen od otoka Utsuryo, te uzimajući u obzir njegov oblik, jasno je da se radi o otoku Jukdo koji se nalazi nekih 2 km istočno od otoka Utsuryo (a ne Takeshima koja je udaljena otprilike 90 km).
Drugim riječima, otok „Usan“ kojeg prikazuju korejski zemljovidi 18. st. je vjerojatno Jukdo.

Zemljovidi koji su prikazivali Jukdo kao Usan, otprilike 2 km istočno od otoka Utsuryo, iscrtani su u suvremeno vrijeme. Daehanjeondo kojeg je 1899. godine tiskao Urednički akademski ured Korejskog carstva je suvremeni zemljovid s linijama geografskih širina i duljina, a pokazuje i „Usan“ tik do otoka Utsuryo. Taj „Usan“ je također Jukdo, a ne današnja Takeshima.

Priznanje Takeshime (Korejsko priznanje Takeshime)

3. Kakva je osoba bio Ahn Yong-bok?

Ahn Yong-bok je bio korejski državljan koji je 1693. godine ribario uz otok Utsuryo (koji se u to vrijeme u Japanu nazivao „Takeshima“), kojeg su pripadnici obitelji Ohya prevezli u Japan i koji se zatim 1696. samovoljno vratio u Japan kako bi tužio oblast Tottori. Međutim, nakon toga korejske vlasti su ga uhapsile radi napuštanja zemlje bez dozvole. Tijekom ispitivanja Ahn je rekao da je Japance susreo na otoku Utsuryo i optužio ih za nepoštivanje granica, te čuvši da Japanci žive na otoku Matsushima pretpostavio je da je Matsushima otok Jasan koji je također bio korejski teritorij. Na taj se način kasnije u korejskom dokumentima razvila priča da su otok Usan i današnja Takeshima (ili korejski „Dokdo“) bili povezani.
Republika Koreja koristi ovu izjavu Ahn Yong-boka kao jedan od dokaza o suverenitetu nad Takeshimom.
Izjava Ahn Yong-boka zapisana je u Analima kralja Sukjonga u 9. mjesecu 22. godine vladavine kralja Sukjonga (1696.). Ipak, isti dokument (dio koji se odnosi na veljaču sljedeće godine) bilježi pobijanje Ahnovih djela od strane korejske dinastije, što znači da je Koreja uvidjela kako njegove radnje nisu predstavljale Koreju (vidi dodatak 1). Usto, određen broj činjenica u njegovoj izjavi ne odgovaraju stvarnosti pa stoga ona nije vjerodostojna (vidi dodatak 2).

◎Dodatak 1: Ahn Yong-bok ne predstavlja Koreju.

Iz sljedećih točaka razvidno je da Ahn Yong-bok nije predstavljao Koreju.
U Analima kralja Sukjonga Ahn Yong-bokovo putovanje u Japan ocijenjeno je kako slijedi.

“Službenik Dongnae Vlade Yi [Sejae世載] kazao je kralju da je izaslanik s Tsushime upitao: 'Čovjek iz vaše zemlje nas želi tužiti; čini li to po nalogu vašeg suda?' (去秋貴国人有呈単事出於朝令耶). Kao odgovor na taj upit, Yi je odgovorio da 'Ako bi postojalo nešto što zahtjeva objašnjenje, poslat ćemo u Edo službenog prevoditelja. Nema razloga da šaljemo ribara, kao da nas je strah (若有可弁送一訳於江戸顧何所憚而乃送狂蠢浦民耶). […] Granični stražarski odbor Joseona kazao je da ‘… vlada Koreje nema nikakve veze s tim što govore neki neobrazovani ljudi koje otpuše vjetar.' (…至於漂風愚民設有所作為亦非朝家所知) Ovakav odgovor predan je izaslaniku Tsushime, uz pristanak kralja (請以此言及館倭允之).” (Iz 23. godine Sukjong)

Pobijanje korejske dinastije je proslijeđeno Japanu putem pisma kojeg je niži zamjenik ministra za protokol Yo Seon-bak poslao upravitelju oblasti Tsushima:

“Što se tiče čovjeka koji se nasukao na obalu prošle godine, oni koji žive uz more zarađuju za život plovidbom, a kada ih uhvati oluja valovi ih naplave do vaše zemlje.
(昨年漂氓事濱海之人率以舟楫為業颿風焱忽易及飄盪以至冒越重溟轉入貴国). [..] Ako je on podnio kakvu tužbu, počinio je prekršaj krivotvoreći pismo (…若其呈書誠有妄作之罪). Stoga smo ga već prognali sukladno zakonu (故已施幽殛之典以為懲戢之地).”

Bilješka: Oblast Tsushima je bila jedini službeni pravac za diplomaciju i trgovinu između Japana i Koreje u Edo razdoblju.

Na brodici Ahn Yong-boka bila je istaknuta zastava koja je označavala „Glavnog poreznika dvaju otoka otočja Usturyo, Joseon. Vazal Ahn na plovilu,“ a Ahn se predstavljao kao „porezni inspektor dvaju otoka Utsuryo i Usana“. Taj je naslov izmišljen, a Ahn je kasnije priznao prijevaru. Nazivi „porezni inspektor“ ili „glavni revizor“, kako se Ahn Yong-bok predstavljao, odnosili su se na sakupljače poreza na otocima Utsuryo i Usan. Ahn je očito vjerovao da je otok Usan velik i naseljen otok.

◎Dodatak 2: Vjerodostojnost iskaza Ahn Yong-boka

U iskazima Ahn Yong-boka postoje mnoge proturječnosti koje iskaze čine nepouzdanima.

Ahn Yong-bok je dva puta došao u Japan. Prvi put 1693. godine kada je doveden u Japan kao dokaz da oko otoka Utsuryo (tada u Japanu zvan „Takeshima“) ribolov nije moguć. Drugi put je stigao 1696. kada se prokrijumčario kako bi uložio protest protiv oblasti Tottori, počem ga je oblast izbacila. Ahnove izjave zabilježene u Analima kralja Sukjonga su sažetak pisanih izjava koje je dao tijekom ispitivanja koje je po njegovom povratku provelo Granično vijeće za obranu u Joseonu. Sukladno tom sažetku, prilikom svog prvog dolaska u Japan Ahn je primio pismo šogunata u kojem je stajalo da su otok Utsuryo i otok Usan korejski teritoriji, no oblast Tsushima je to pismo zaplijenila. Međutim, pregovori između Japana i Koreje oko ribolova uz otok Utsuryo započeli su u vrijeme kada je Ahn stigao u Japan i nakon što je preko oblasti Tsushima vraćen u Koreju pa je stoga izvjesno da mu šogunat Tokugawa, u vrijeme kada je stigao u Japan 1693., nikad ne bi uručilo pismo u kojem bi stajalo da su otoci Utsuryo i Usan korejski teritoriji obzirom da pregovori tada još nisu ni započeli.
Isto tako, kada je Ahn Yong-bok stigao u Japan u svibnju 1696., kazao je da se na otoku Utsuryo nalaze mnogi Japanci. Međutim, u siječnju su povučene dozvole za pomorsku plovidbu koje su izdane obiteljima Ohya i Murakawa jer je šogunat već odlučio zabraniti plovidbe do otoka Utsuryo, a u tom smislu izdana je i zapovijed oblasti Tottori. Republika Koreja tvrdi da je šogunat odlučio zabraniti plovidbu do otoka Utsuryo nakon Ahnovog dolaska u Japan 1696., no Ahn je u Japan stigao četiri mjeseca nakon zabrane šogunata.

Po povratku u Koreju Ahn Yong-bok je ispitan. Zabilješke njegove izjave govore da je Japancima kazao „da je Matsushima otok Jasan (Usan) i stoga naša zemlja, kako se usuđujete tamo živjeti?“ (松島即子山島、此亦我国地、汝敢住此耶). Te godine Japanci nisu putovali do otoka Utsuryo, stoga ta priča ne može biti istinita. Čini se kako je Ahn Yong-bok vjerovao da ljudi mogu živjeti na otoku Usan. Kad je išao u ribolov oko otoka Utsuryo 1693., kolege ribari su mu rekli da se sjeveroistočno od otoka Utsuryo nalazi otok Usan (Takeshimakiji), i kada je odveden u Japan rekao je da je vidio „velik otok, mnogo veći od otoka Utsuryo“ (Byeonrye Jibyo). Ahn je rekao „Matsushima je otok Jasan (Usan).“ Pretpostavlja se da je za naziv Matsushima (danas Takeshima) čuo za vrijeme svog boravka u Japanu i povezao ga s otokom Usan koji se tradicionalno iscrtavao na korejskim slikovnim zemljovidima. Ipak, izjava koja kaže „Matsushima je otok Jasan“ se, u smislu nazivlja, zapravo ne može povezati s današnjom Takeshimom.

Priznanje Takeshime (Priznanje Takeshime u Koreji)

Zabrana plovidbe do otoka Utsuryo (Izjava Ahn Yong-boka i novonastala pitanja)

Pitanje 4. Postoje li ikakvi dokazi da je otočje bilo u posjedu Koreje prije no što je Vlada Japana pripojila Takeshimu 1905. godine?

Ne, Republika Koreja nije podastrijela niti jedan dokaz da je bila u posjedu otočja Takeshima.

Naprimjer, Republika Koreja tvrdi da je Usan, tj. otok Usan, koji se spominje u korejskim povijesnim dokumentima iz razdoblja Joseon poput „Sejong Sillok Jiriji“ (Geografsko poglavlje anala vladavine kralja Sejonga; 1454.) i „Sinjeung Dongguk Yeoji Seungnam“ (Dopunjeno i prošireno izdanje geografskog istraživanja Koreje; 1531.) Takeshima, te da je stoga ono uvijek bilo njezin teritorij.

Međutim, „Usan“ je u korejskim povijesnim dokumentima i zemljovidima naziv ili za otok Utsuryo ili za odvojeni otočić uz obalu otoka Utsuryo (Jukdo), a ne za Takeshimu.

Priznanje Takeshime (Priznanje Takeshime u Koreji)

Spominje li se Takeshima u korejskim povijesnim dokumentima ili zemljovidima Republike Koreje?

Republika Koreja ustraje na tome da je Korejskom carskom odredbom br. 41 (1900.) ustanovljen Okrug na otoku Utsuryo i da je ustanovljeno područje pod jurisdikcijom okruga otoka Utsu kao „cjelovit otok koji se sastoji od otoka Utsuryo i otoka Jukdo i Sokdo (石島Ishi-jima),” te da je Sokdo u stvari Dokdo (korejski naziv za Takeshimu).

Ipak, Republika Koreja tek treba predstaviti bilo kakav jasan dokaz da je spomenuti Sokdo u stvari Takeshima. Nadalje, čak i da se, hipotetički, carska uredba tiče Takeshime, Korejsko carstvo nikada nije ostvarilo stvarnu kontrolu nad Takeshimom u vrijeme izdavanja te uredbe, stoga korejska teritorijalna prava nikada niti nisu bila ustanovljena.

Pripojenje Takeshime prefekturi Shimane 5. i 6.

Bilješka: 1882. g. Korejska dinastija je prekinula svoju politiku „praznog otočja“ u odnosu na otok Utsuryo, koju je održavala 470 godina i započela razvijati otok. Kasnije, u lipnju 1900. Koreja i Japan su održale zajednička izviđanja s obzirom da je velik broj Japanaca boravio na otoku Utsuryo. Korejsko carstvo (Koreja je promijenila ime iz Joseon u Daehan Jeguk, „veliko Han carstvo“ u listopadu 1897.) donijelo je carsku uredbu br. 41 kako bi promijenilo ime otoka Utsuryo u „otok Utsu“ i postavilo otočnog upravitelja i okružnog suca, prema izvješću o izviđanjima (U Yong-jeong's Uldo-gi), razmotrivši potrebu za „interakciju sa stranim putnicima i trgovcima“. U čl. 2 ove uredbe jurisdikcija nad okrugom otoka Utsu je određena nad „čitavim otočjem otoka Utsuryo i otoka Jukdo i Ishi-jima“. Međutim, nije jasno otkud se najednom pojavio izraz „Ishi-jima“.

Prema izvještaju o izviđanju koje je prethodilo ovoj uredbi, dužina otoka Utsuryo bila je 70 rija (oko 28 km), širina je bila 40 rija (oko 16 km), a promjer je bio 145 rija (…全島長可為七十里廣可為四十里周廻亦可為一百四十五里). Nadalje, navodi se, u „zahtjevu za odluku Kabineta o promjeni imena otoka Utsuryo u Utsu i zamjenom otočnog upravitelja okružnim sucem“ (1900.) od strane ministra unutarnjih poslova Yi Kon-ha, da je „...površina predmetnog otoka 80 rija po dužoj srednjoj osnovi (oko 32 km) i 50 rija poprečno (oko 20 km).“ Iz ovih činjenica jasno proizlazi da je Takeshima, oko 90 km udaljena, izvan dosega i da Ishi-jima nije Takeshima. S obzirom da se relativno veliki otoci nalaze u području oko otoka Usturyo (na udaljenosti od nekoliko km) pod nazivom Jukdo i Gwannumdo, postoji mogućnost da „Ishi-jima“ podrazumijeva jedan od tih otoka.
1 ri (Japan) = oko 10 rija (Koreja) = oko 4 km

Pitanje 5. Je li Takeshima dio “teritorija koje je Japan zauzeo nasilnim putem” prema Kairskoj deklaraciji?

Ne, nije.

Republika Koreja tvrdi da Takeshima spada pod „teritorije koje je Japan zauzeo nasilnim putem“, prema Kairskoj deklaraciji (1943.) koju su donijeli čelnici Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Kine za vrijeme Drugog svjetskog rata. No, Takeshima nikada nije bio dio korejskog teritorija, dok je Japan uspostavio suverenitet nad otočjima već sredinom 17.st., potvrdivši to pripajanjem otočja prefekturi Shimane odlukom kabineta 1905., te je provodio svoj suverenitet na miran način i u kontinuitetu. Ovime je jasno da Takeshima nije bio dio teritorija kojeg je Japan oduzeo Koreji.

Krajnje određenje teritorija nakon rata definiraju mirovni sporazumi te drugi oblici međunarodnih sporazuma. U slučaju Drugog svjetskog rata, to je bio Mirovni ugovor iz San Francisca koji je legalno odredio japanske teritorije, dok Kairska deklaracija nema nikakve krajnje pravne posljedice na određenje japanskih teritorija. Mirovnim ugovorom iz San Francisca potvrđeno je da je Takeshima dio japanskog teritorija.

Pristup Takeshimi u Mirovnom sporazumu iz San Francisca

Pitanje 6. Je li Takeshima izdvojena iz teritorija Japana od strane vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga nakon Drugog svjetskog rata?

Ne, nije. Vrhovni zapovjednik Savezničkih snaga nije imao ovlasti za teritorijalna određivanja.

Republika Koreja tvrdi da Upute vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga br. 677 (vidi Dodatak 1.) i br. 1033 (vidi Dodatak 2.) izdvajaju Takeshimu iz japanskog teritorija. Ipak, iako obje upute jasno navode da taj čin nije odraz savezničke politike prema konačnom određenju teritorija, Republika Koreja to ne spominje. Korejski stav je, stoga, neodrživ.

Mirovni sporazum iz San Francisca (na snazi od 1952.) je taj koji je definirao teritorij Japana nakon rata. Stoga je, s obzirom na činjenice i na odredbe međunarodnog prava, jasno da pristup Takeshimi od strane vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga prije nego je Sporazum stupio na snagu nema nikakvih učinaka na suverenitet nad Takeshimom.

◎Dodatak 1.: Uputa vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga br. 677

U siječnju 1946. Glavni stožer vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga naredio je japanskoj Vladi da privremeno zaustavi primjenu ili pokušaje primjene političkih ili administrativnih ovlasti nad određenim perifernim područjima temeljem upute Vrhovnog zapovjednika br. 677. Paragraf 3. uredbe navodi da je „u svrhu ove uredbe definirano da područje Japana uključuje četiri glavna japanska otoka (Hokkaido, Honshu, Kyushu i Shikoku) i oko 1,000 manjih susjednih otoka, uključujući otočja Tsushima i Ryukyu (Nansei) sjeverno od 30° sjeverne zemljopisne širine (isključujući otok Kuchinoshima). Uredba zatim navodi Takeshimu, kao i otoke Utsuryo i Jeju te otočja Izu i Ogasawara itd. kao „izdvojena“ područja.

Ipak, paragraf 6. uredbe jasno navodi „da se ništa u ovoj uredbi neće tumačiti kao naznaka savezničke politike naspram konačnog određenja manjih otoka koji se spominju u Članku 8. Potsdamske deklaracije“. (Članak 8. Potsdamske deklaracije: „...Japanski suverenitet bit će ograničen na otoke Honshu, Hokkaido, Kyushu, Shikoku i one manje otoke koje odredimo.“) Tvrdnja Republike Koreje ovo zanemaruje u potpunosti.

Uputa vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga br. 677 (PDF)

◎Dodatak 2: Uputa vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga br. 1033

U lipnju 1946., Uputom br. 1033. vrhovni zapovjednik Savezničkih snaga proširio je područje za koje je Japan imao odobrenje za ribolov i kitolov ( tzv. „MacArhurova linija“). Paragraf 3. upute propisuje da „japansko brodovlje i osoblje neće prići na daljinu manju od dvanaest (12) milja od Takeshime (37°15' sjeverne zemljopisne širine, 131°53' Istočne zemljopisne dužine) niti da će imati bilo kakve kontakte sa spomenutim otokom.“

Međutim, paragraf 5. upute izričito propisuje da „trenutno odobrenje nije izraz savezničke politike prema konačnom određivanju nacionalne jurisdikcije, međunarodnih granica ili prava na ribolov u spomenutom području ili na bilo kojem drugom području.“ Tvrdnje Republike Koreje i ovo u potpunosti zanemaruju.

MacArthurova linija ukinuta je 25. travnja 1952. i stupanjem na snagu Mirovnog ugovora iz San Francisca tri dana poslije, 28. travnja, upute kojom su prestale vladine ovlasti nužno su postale nevažeće.

Takeshima nakon Drugog svjetskog rata

Uputa vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga br. 1033 (PDF)