Objavljeno u Glasu narodne diplomacije, kolovoz 2014., kojeg izdaje Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva
Pogled na japansko-hrvatsku suradnju
Piše: Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Japana u RH
Keiji IDE
Veliko mi je zadovoljstvo obratiti se hrvatskim čitateljima.
Počeo sam raditi kao japanski veleposlanik u Hrvatskoj 27. siječnja 2014. Ovo je prvi put da radim u Hrvatskoj odnosno jednoj od zemalja bivše Jugoslavije. Hrvatska danas ima vrlo dobar imidž u Japanu i vrlo je popularna destinacija među japanskim turistima. Svake godine Hrvatsku posjeti nekoliko desetaka tisuća japanskih turista. Najradije posjećuju mjesta uvrštena na UNESCO-vu Listu svjetske baštine kao što su Split, Dubrovnik i Plitvice. U proteklih šest mjeseci osobno sam posjetio više od 20 mjesta u Hrvatskoj, uključujući i svih sedam mjesta UNESCO-ve svjetske baštine. Osobito me se dojmila bogata povijest i prirodne ljepote Hrvatske. Velika mi je čast što mogu reći japanskom narodu da Hrvatska obiluje lijepim mjestima. U trenutku kad sam bio imenovan veleposlanikom u Hrvatskoj, svi moji prijatelji u Japanu komentirali su da sam sretnik.
U Hrvatskoj također uživam u hrani i vinu, ponajviše u izvrsnoj ribljoj kuhinji. Japanci najviše vole svježu ribu i do sada nisam bio razočaran niti jednim ribljim jelom ponuđenim u hrvatskim restoranima.
Nakon šest mjeseci rada u Zagrebu, počeo sam shvaćati i diviti se velikom postignuću i uspjehu Hrvatske u njenoj transformaciji u demokratsku zemlju te njenoj borbi protiv korupcije. Od srca čestitam na prošlogodišnjem ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Vrlo sam sretan što mogu reći da sada Japan i Hrvatska mogu i trebaju otvoriti nove stranice u razvoju međusobne suradnje temeljene na zajedničkim vrijednostima poput demokracije, vladavine zakona, ljudskim pravima, transparentog društva te zajedničkim interesima u obrani naše sigurnosti i promicanju ekonomskog prosperiteta.
U isto vrijeme, primjetio sam da u današnjoj Hrvatskoj postoji naslijeđe iz prošlosti , prije svega ostavština komunizma i posljedice Domovinskog rata. U svojoj sam diplomatskoj karijeri imao priliku raditi u Moskvi i Pekingu gdje sam uočio da tranzicija iz jednog sistema u drugi donosi u isto vrijeme postignuće te izazove. Nije lako sačuvati dobre značajke iz prošlog režima. Snaga i zasluge prošlog režima lako se mogu izgubiti ili fragmentirati. Ponekad je pak teško u potpunosti se riješiti problematičnih značajki prošlosti.
S velikim sam zadovoljstvom također primijetio da su japanski poslovni ljudi otkrili dobre osobine hrvatskog naroda i društva, sačuvane iz prošlosti. To je postojanje sposobnih, odgovornih i visokokvalificiranih radnika. Čvrsto vjerujem da bi Hrvatska trebala biti ponosna na ove značajke i razvijati ih za budućnost. Kao primjer navest ću japansku tvrtku Yazaki koja je osnovala Centar za istraživanje i razvoj u Zagrebu u kojem radi oko 90 sposobnih hrvatskih tehničara na razvoju dijelova za automobile. Yazaki je svjetski poznata tvrtka za proizvodnju automobilskih dijelova. U Hrvatskoj je uspostavila odličnu suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu čiji diplomanti su sretni da rade u ovom centru. Drugi primjer su tri velike japanske brodarske tvrtke, NYK (Nippon Yusen), Shosen Mitsui i K-Line, koje zapošljavaju nekoliko stotina hrvatskih časnika (kapetani i sl.) na svojim brodovima. I Japan i Hrvatska imaju dugu tradiciju suživota s morem te obje zemlje gaje uzajamno poštovanje prema dobrim iskustvima drugih u odnošenju prema moru. Kao što sam spomenuo na početku, Hrvatska ima odličnu tradiciju proizvodnje kvalitetne ribe. Na temelju te tradicije i suradnje s japanskim poslovnim ljudima, Hrvatska danas izvozi velike količine tune u Japan. Više od 70% hrvatskog izvoza u Japan čini tuna. Ovdje želim naglasiti da kulturološke razlike nisu izvor problema već sklada i uzajamne koristi. Japanci vole tunu, a Hrvati nisu preveliki zaljubljenici u ovu riblju vrstu. Dakle, ovo je uspješna kombinacija za obje zemlje. Moram napomenuti da je japanska kuhinja sve popularnija u Hrvatskoj, a samo u posljednjih godinu dana novi japanski restorani otvorili su se u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Kako bi se osigurala dobra japanska kuhinja, potrebno je pozvati dobre kuhare iz Japana. Dakle, pozdravljam potporu hrvatskih vlasti u izdavanju radnih dozvola za japanske kuhare!
Dobro je poznata činjenica da su japanska izravna inozemna ulaganja i transfer tehnologije u svijetu vrlo važni čimbenici i velika pomoć u poticanju gospodarskog razvoja mnogih zemalja. Zemlje istočne i jugoistočne Azije imaju veliku korist od japanskog kapitala i tehnologije. Na primjer, u Narodnoj Republici Kini, više od 9 milijuna ljudi radi za japanske tvrtke i tvornice osnovane u Kini. Možete li samo zamisliti da toliki broj ljudi, dvostruko veći od cijele populacije Hrvatske, radi u Kini za japanske tvrtke!
Do sada japanska izravna ulaganja u Hrvatsku nisu bila velika. Postoji nekoliko razloga. Prvo, Hrvatska je nažalost kasno počela pozivati izravna inozemna ulaganja u usporedbi s drugim istočnoeuropskim zemljama. Japanske tvrtke već su mnogo puta ulagale u Češkoj, Mađarskoj, itd. Drugo, japanske tvrtke su vrlo dobre u proizvodnji konkurentnih proizvoda, kao što su automobili i električni proizvodi, te pritom koriste lokalnu konkurentnu radnu snagu, a potom proizvode izvoze u inozemstvo. „Konkurentna radna snaga" podrazumijeva slabo plaćenu i neiskusnu radnu snagu. U tom pogledu, hrvatska radna snaga nije slabo plaćena. Na moju veliku žalost, široko je prihvaćena percepcija, a temelji se na nekim konkretnim slučajevima, da je teret poslovanja u Hrvatskoj prilično težak u usporedbi sa susjednim zemljama. Ja bih bio najsretniji kada bih uspio promijeniti tu situaciju u suradnji s hrvatskim prijateljima. Treće, kada japanske tvrtke ulažu i masovno proizvode neki proizvod, one ga potom izvoze u druge zemlje. U tom pogledu, Hrvatska valuta Kuna je precijenjena i ne predstavlja povoljan uvjet japanskim izvoznicima. Tržište u Hrvatskoj je maleno, pa japanski proizvođači moraju izvoziti svoje proizvode iz Hrvatske. Međutim, svjestan sam da ne postoji mogućnost velike deprecijacije kune u budućnosti.
Svi navedeni slučajevi govore nam da moramo inovativnije pristupiti promicanju japansko-hrvatskih gospodarskih odnosa. Zapravo, uspješne priče poput Yazakija, brodarskih tvrtki koje zapošljavaju hrvatske časnike ili pak poslovanje s tunom , dragocjeni su rezultati inovativnih pristupa japanskih poslovnih ljudi. Svi oni imaju bogato iskustvo i „know-how“ u poslovanju s cijelim svijetom. Osobe s tako velikim iskustvom mogle bi doći u Hrvatsku i ovdje započeti poslovne projekte s Hrvatima.
Sada želim istaknuti projekte na kojima bi naše dvije zemlje mogle surađivati u budućnosti. Odnose se na područje energije. Postoji nekoliko japanskih tvrtki koje imaju bogata iskustva u svijetu u području energetskog poslovanja. Jedna od tih tvrtki ima veliku želju pridružiti se velikom energetskom projektu u Hrvatskoj. Spremni su na velika ulaganja u Hrvatskoj. Siguran sam da će najsuvremenija tehnologija i visoka pouzdanost te ugled japanskih poslovnih ljudi zasigurno rezultirati velikom uspješnošću ovog projekta. Moderna tehnologija uključuje najsofisticiranije tehnologije u zaštiti okoliša. Japanska tehnologija ima jasne prednosti u usporedbi s tehnologijom drugih zemalja. Ovaj projekt će također uvelike doprinijeti promicanju energetske sigurnosti Hrvatske što bi trebalo jako cijeniti u svjetlu aktualne energetske situacije u regiji. Također, ovaj projekt će uvelike pomoći u unapređenju stanja zapošljavanja jer će velik dio opreme biti kupljen u Hrvatskoj. Ukoliko se ovaj veliki projekt pokaže uspješnim, siguran sam da će sav japanski poslovni svijet gledati na Hrvatsku novim očima, te će poslovanje s Hrvatskom postati poželjnije.
Japan može ponuditi vrlo kvalitetnu tehnologiju u mnogim drugim područjima kao što je moderan željeznički sustav ili izgradnja terminala LNG-a (ukapljenog naftnog plina). Vjerujem da japanske i hrvatske tvrtke mogu dobro surađivati što bi donijelo uspješne rezultate objema zemljama.
